GILGAMEŠ
![](http://smotra2.ffrz.hr/wp-content/uploads/2021/11/gilgames.jpg)
Ep o Gilgamešu
Junak Epa o Gilgamešu bio je stvarni povijesni lik, kralj koji je kraljevao nad sumerskim gradom-državom Urukom oko 2700. godine prije Krista. Dugo nakon njegove smrti ljudi su ga slavili zbog njegove mudrosti i razboritosti.
Ep o Gilgamešu snažna je i privlačna priča o prijateljstvu te se pita koliku cijenu ljudi plaćaju da bi bili civilizirani i dovodi u pitanje pravu ulogu kralja, a istodobno priznaje i pomno promatra atrakcije zemaljske slave. Najviše od svega, Ep o Gilgamešu opisuje egzistencijalnu borbu jakog čovjeka koji se mora pomiriti sa svojom smrtnošću i pronaći smisao u svom životu unatoč neizbježnosti od smrti.
RGVEDA
![](http://smotra2.ffrz.hr/wp-content/uploads/2021/11/vede.jpg)
Vede
Vede su korpus svetih i obrednih tekstova koji su napisali Arijci, Indijci indoeuropskoga porijekla, a pretpostavlja se da najstariji tekstovi potječu iz oko 1500. godine prije Krista. Sastoji se od četiriju Veda. Prva i najstarija Veda, Rgveda, sadrži drevnu obrednu poeziju.
Bogovi koje su Arijci štovali bili su uglavnom personificirane sile prirode i personificirane etičke vrijednosti, pa se tako štuju bogovi Agni (Oganj), Ušas (Zora), Indra (grom)...
Vedski Arijci vjerovali su i da su Vede doslovna, živuća božja riječ, a ne tek zapis božje riječi, stoga su se tekstovi učili napamet uz pomoću kompliciranih mnemotehnika – od ključne važnosti za uspješno obavljanje rituala bilo je zapamtiti pravilni izgovor svakoga sloga.
KUMRAN
![](http://smotra2.ffrz.hr/wp-content/uploads/2021/11/kumran.jpg)
Kumranski spisi
Kumranski spisi ili Svitci s Mrtvog mora sastoje se od oko 900 dokumenata, uključujući i tekstove iz hebrejske Biblije (Stari zavjet), koji su otkriveni između 1947. i 1956. u 11 špilja u okolici Kumrana u blizini drevnog naselja Khirbet Qumran, na sjeverozapadnoj obali Mrtvog mora. Većina ih je napisana na hebrejskom jeziku, a manji dio na aramejskom i grčkom.
Ovi spisi sadrže jedine poznate preživjele kopije biblijskih spisa, od kojih su najraniji svitci Tora (starozavjetni Zakon), a većinom datiraju između 150. pr. Kr. i 70. nakon Kr.
BIBLIJA
![](http://smotra2.ffrz.hr/wp-content/uploads/2021/11/biblija.jpg)
Biblija
Biblija je zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere. Tekstovi su nastajali tijekom više od 1000 god, sve do kraja 1. stoljeća.
Popis biblijskih knjiga iz kojih vjerska zajednica razumijeva svoj identitet i koje su za nju normativne naziva se kanon Svetog pisma, a ujedinjuje izbor djela različitih oblika iz židovske i ranokršćanske književnosti.
Biblija je najprevođenija i najviše puta objavljena knjiga svih vremena. Prvi prijevod cijele Biblije na hrvatski jezik objavio je franjevac Matija Petar Katančić, a prijevod je tiskan u Budimu 1831. godine.
NOVI ZAVJET
![](http://smotra2.ffrz.hr/wp-content/uploads/2021/11/nz.jpg)
Novi zavjet
Novi zavjet sadrži zapise prvotnih apostola i učenika Isusa Krista koji su pisali pod nadahnućem Duha Svetoga. Dijeli se na Evanđelja, Djela apostolska, Poslanice i Otkrivenje. Nastao je u prvom stoljeću. Iako je vjerojatno da su Isus i njegovi učenici govorili aramejskim jezikom, Novi je zavjet pisan na grčkom jeziku koji se u to vrijeme najviše koristio.
Vatikanski kodeks je najstariji gotovo cjelovit postojeći prijepis Biblije. Nalazi u vlasništvu Vatikanske knjižnice u Rimu od 1481. godine, a pretpostavlja se da potječe iz prve polovice četvrtog stoljeća.
KURAN
![](http://smotra2.ffrz.hr/wp-content/uploads/2021/11/kuran.jpg)
KURAN
Kuran ili Kur'an je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi preko Božjeg poslanika Muhameda, kojega je 610. godine u pećini na brdu Hira blizu Meke prvi put posjetio anđeo Gabrijel i prenosio u Božju riječ 23 godine. Početak Objave javlja se u formi imperativa Poslaniku, a potom i svakom čovjeku, da izučava, promatra i saznaje izvjesnost kozmičkog reda u relaciji Bog-čovjek-svijet.
U Kuranu se definira islamski vjerozakon - šerijat. Šerijat interpretiran kroz islamsko pravo uz pomoć hadisa (riječi i djela Muhameda) nastoji usmjeriti živote muslimana u skladu s islamom.
Napisan u ranoj formi klasičnog književnog arapskog jezika, poznatog kao kuranski arapski.
Zašto posvojiti religiologa?
Religiolozi su, poput filozofa, također ugrožena vrsta. U svijetu informacija, interneta i tehnologije, ljudi zaboravljaju važnost religija. Svjedoci smo što to znači i koje su posljedice nepoznavanja drugih religija, kao i svoje vlastite. Bez poznavanja religija teško možemo govoriti o napretku ljudske vrste. Usudi se upoznati druge religije, ali i svoju vlastitu, koja god ona bila. Kod nas su sve jednako dobrodošle !
![ffrz-logo-2020](http://smotra2.ffrz.hr/wp-content/uploads/2021/11/ffrz-logo-2020-1.png)