CINIK
Diogen
Diogen je rođen oko. 412. pr. Kr. u grčkom gradu Sinope na južnoj obali Crnog mora, ali je veći dio života proveo u kopnenoj Grčkoj (Ateni i Korintu). Umro je 323. pr. Kr. Njegova se filozofija vrtjela oko vrijednosti jednostavnosti, štedljivosti, prirodnog života, prezira autoriteta i kritike organiziranih društava i uzvišenog idealizma poput Platonova.
Kada je Platon definirao čovjeka kao dvonošca bez perja, Diogen je donio očerupanu kokoš i rekao: "Evo Platonova čovjeka!"
Prema predaji, živio je u bačvi pokazujući na taj način prezir prema materijalnom.
SAMOTNJAK
Ludwig Wittgenstein
Ludwig Wittgenstein (1889.-1951.) jedan je od najvećih filozofa dvadesetog stoljeća. Njegova su najvažnija djela Tractatus logico-philosophicus i Filozofijska istraživanja, a njegova je filozofija vrlo popularna i danas. Međutim, Wittgenstein je radikalno izmijenio neke od svojih prvotnih teza, a njegovi se sljedbenici dijele na sljedbenike ranog i kasnog Wittgensteina. I jedni i drugi smatraju da je jedna od njegovih knjiga najbolja ikad napisana, a druga najgora, samo se ne mogu dogovoriti koja je koja.
Tako primjerice u svojoj ranoj fazi jezik promatra kroz prizmu logike, a u kasnoj fazi smatra da se jezik mora proučavati u onom obliku u kojem se pojavljuje u govornoj zajednici.
Wittgenstein nije nikoga citirao jer mu je bilo svejedno je li ono što on misli već ranije mislio netko drugi. Kada je saznao da je smrtno bolestan, napisao je prijatelju da ga nije pogodila ta činjenica već to što se bolest može liječiti. U više je navrata u životu bježao u osamu gdje je provodio i po više godina.
NIHILIST
Friedrich Nietzsche
Friedrich Nietzsche (1844.-1900.), njemački filozof, filolog i kulturni kritičar. Vjerovao je da je Bog mrtav. Doduše, ne baš kao da je zapravo umro nego da bi naša ideja o njemu trebala umrijeti. Europi višene treba Bog kao izvor svih moralnosti, vrijednosti ili reda u Svemiru, već na mjesto Boga staju filozofija i znanost.
Ljudi ne bi trebali posvetiti svoje živote doktrini koja oduzima razmišljanje o širim idejama o životu. Kao rješenje problema smrti Boga javlja se Nadčovjek koji ne slijedi moral običnih ljudi i prosječnost, već se uzdiže iznad pojma dobra i zla i iznad "krda".
PLEMENITI DIVLJAK
Jean-Jacques Rousseau
Jean-Jacques Rousseau (1712.-1778.), bio je njemački filozof koji je poznat kao jedan od teoretičara društvenog ugovora. Tvrdio je da je prije sklapanja društvenog ugovora čovjek "plemeniti divljak" koji ima urođenu dobrotu, za razliku od primjerice Hobbesa koji je smatrao da u prirodnome stanju vlada rat svih protiv sviju.
Rousseau smatra da je ljudski jezik nastao iz potrebe za izražavanjem vapaja i emocija, a ne nekih uobičajenih stvari. Čim je jedan čovjek prepoznao drugog čovjeka kao biće koje osjeća, koje misli i koje je slično njemu, želja i potreba da mu prenese svoje osjećaje i svoje misli primorala ga je da potraži sredstva za to, a jezik kakav danas poznajemo razvio se kasnije iz tog prvotnog jezika.
PESIMIST
Jean-Paul Sartre
Jean-Paul Sartre (1905.-1980.) francuski je filozof i jedan od najznačajnijih predstavnika egzistencijalizma, pravca prema kojem čovjeku rođenjem nije dana bit nego samo egzistencija. Bog ne postoji, čovjek je slobodan i odgovoran za vlastita djela i budućnost.
Iako djeluje pesimistično, Sartre smatra da egzistencijalizam čini ljudski život mogućim, iako ujedno i zastrašuje time što čovjeku ostavlja mogućnost izbora.
DUALIST
René Descartes
René Descartes (1596.-1650.) francuski je filozof poznat po svojoj ideji da se sve na svijetu može razdijeliti na materijalno i duhovno. Smatrao je da su um i tijelo toliko različiti da se može govoriti o dva odvojena načina postojanja, iako su kod čovjeka oni usko povezani. Um vrši nadzor nad tijelom putem epifize, malene žlijezde u mozgu, te je ona glavno sjedište duše.
S druge strane, životinje uopće nemaju um nego su prema Descartesu jednake bilo kojem mehaničkom uređaju, te ne osjećaju bol ni patnju.
Zašto posvojiti filozofa?
Nažalost, filozofi su postali ugrožena vrsta. Sav svijet je usmjeren prema informatici i STEM području, a zaboravlja se da se znanost razvila upravo iz filozofije. Aristotel je jedan od prvih biologa koji je secirao prirodu da bi pronašao odgovore na pitanja koja su ga mučila. Koliko god napredno čovječanstvo bilo, još uvijek nije pronašlo odgovore na krucijalna pitanja: tko smo, odakle smo i kamo idemo… Filozofija će ti pomoći da ta pitanja spoznaš na empirijski način, gledajući kako su na njih odgovarali naši predci u perspektivi pred nepoznatim. Usudi se posvojiti barem jednoga (može i više, u paketu)…
